Trstenik forum Trstenik
Trstenik Srbija
 
 FAQ - Èesto Postavljana PitanjaFAQ - Èesto Postavljana Pitanja   TražiTraži   Lista èlanovaLista èlanova   Korisnièke grupeKorisnièke grupe   Registruj seRegistruj se 
 ProfilProfil   Proveri privatne porukeProveri privatne poruke   PristupiPristupi 

Zdrava Ishrana
Idi na stranu 1, 2, 3, 4  Sledeci
 
Napiši novu temu   Odgovori na poruku    Trstenik forum -> Život
Pogledaj prethodnu temu :: Pogledaj sledeæu temu  
Autor Poruka
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 2:53 am    Naslov: Zdrava Ishrana Odgovoriti sa citatom

U neka davna vremena postavljena je dilema: živimo li da bi smo jeli ili jedemo da bi smo živjeli, a višak kilograma se smatrao obilježjem bogatsvta i društvenog statusa. Danas ga svatamo kao veliki problem.
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 2:59 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

VITAMINI



Taèno trinaest vitamina potzrebno je za normalno i zdravo funkcionisanje našeg organizma. Nedljivi su, nemaju ni ukus ni miris, ali su za organizam važni kao vazduh koji udišemo.

Svakog dana sve je više dokaza da su vitamini višestruko korisni: spreèavaju rak, poboljšavaju imunitet, snižavaju krvni pritisak, pomoæu njih bolje koristimo energiju, izoštravaju pamæenje, ublažavaju artritis, jaèaju kosti i još mnogo toga. Uloga vitamina je veoma važna za naše zdravlje i zato ih ne smijemo zapostavljati u ishrani.

Svi znamo da je odgovarajuæa ishrana koja sadrži sve potrebne vitamine presudna za zdravlje. Neke grupe ljudi su u velikoj opasnosti zbog nedostatka hranljivih materija i dodatni vitamini ih uveliko mogu pomoæi. Tu spadaju starije osobe, pušaèi, alkoholièari, vegetarijanci itd.

Neki od vitamina su:

1. vitamin A (za dobar vid, zdravu kožu i plodnost)

najbogatiji izvori: svinjnske jetre, Å¡argarepa, kelj, kajsija, paradajz, maslac...

2. vitamin B1 (za dobre nerve i energiju)

najbogatiji izvori: kvasac, integralni hljeb, zrna pšenice, krompir, nemasna svinjetina...

3. vitamin B2 (za snagu i rast)

najbogatiji izvori: svinjske jetre, pivski kvasac, kelj, spanaæ, mlijeko ...

4. vitamin B6 (za trudnice i djecu)

najbogatiji izvori: integralni hljeb, teleæe jetre, skuša, sušena sojina klica, mahunarke, paprike...

5. vitamin B12 (mikrobi i kobalt za zdravu krv)

najbogatiji izvori: svinjska jetra, teleæi bubreg, skuša, morski losos...

6. vitamin B7 (èarobnjak za kosu i kožu)

najbogatiji izvori: integralni hljeb, jaja, Å¡ampinjoni, kvasac, mlijeko...

7. vitamin C (kiseli unutrašnjni tjelohranitelj)

najbogatiji izvori: crna ribizla, paprike, brokolija, kivi, kelj, jagoda, grejpfruit, narandža...

8. vitamin D (sunèani vitamin za jake kosti)

najbogatiji izvori: riblje ulje, losos, grgeè, riba, jaja, maslac...

9. vitamin E (borac protiv slobodnih radikala)

najbogatiji izvori: alokado, paprika, kelj, maslac, jaja...

10. vitamin K (zacjeljuje rane, koristan je za kosti)

najbogatiji izvori: prokelj, keleraba, karfiol, pileæe grudi, govedina, šampinjoni...
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:00 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

SOJA

(mnogo više od vitamina i proteina)
Sojino zrno može biti žute, braon, zelene ili crvene boje. Najveæi proizvoðaè su SAD, gdje se godišnje požnje oko 74 miliona tona ove mahunarke. U Kini, postojbini soje, ova biljka se veæ pet hiljada godina smatra najljekovitijom. Kinezi je nisu koristili samo za ishranu, veæ i za lijeèenje mnogih bolesti. Soja sadrži 47 procenata proteina (meso ima 14-22 procenta), nezasiæene masne kiseline, lecitin, izoflavon (efikasan u prevenciji raka i osteoporoze) i veoma korisne minerale (gvožðe, magnezijum, kalijum) i to u veoma velikim kolièinama. Bitno je napomenuti da soja ne sadrži holesterol i laktozu. 50 grama soje namiriæe skoro u potpunosti dnevnu potrebu za vitaminom E, vitaminom B1, folnom kiselinom i vitaminom B6, te polovinu dnevne potrebe za kalijumom i treæinu potrebe za magnezijumom. Zbog svega toga, ne treba da nas èudi što je broj ljudi, koji je uvrštavaju u svoju ishranu, sve veæi.



Neki sojini proizvodi su:

Sojino ulje: (ekstrakt sojinog zrna)

Sojino mlijeko: (od sitno mljevenog, omekšanog i presovanog zrna soje)

Sojin jogurt: (od sojinog mlijeka)

Tofu: (sir od varenog sojinog mlijeka)

Miso: (pasta od sojinog zrna, soli i žitarica)

Soja sos: (pravi se od sojinog zrna, pšenice, vode, soli, gljivica i kvasca)

Sojine šnicle i viršle od soje: (pripremaju se kao i meso odnosno viršle)
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:02 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

HRANA IZ MORA

Mnogo ribe, povræa, voæa i tjestenine, maslinovo ulje i crno vino... Lako je postati poklonik mediteranske kuhinje. Ta ljubav je, nauèno je dokazano, dobra za cijeli život, ne samo na ljetovanju. Ako se kombinuje sa svakodnevnom fizièkom aktivnošæu, poklanja vam vitalnost i dobro zdravlje.
Od 400 vrsta riba koje žive u Jadranu oko 180 se lovi za ishranu. Koriste se i rakovi, mekušci (puževi, školjke, glavonošci) te alge. Riba je važan izvor lako varljivih bjelanèevina, a sadrži i esencijalne aminokiseline veoma bitne za ljudski organizam. Riblje meso je bogato vitaminima rastvorljivim u mastima (A, D, E), kao i onima topivim u vodi iz grupe B vitamina.Oko 2 posto ribe èine minerali - magnezijum, kalcijum, fluor i jod.Ribe i morski plodovi sadrže i selen, koji je antioksidans, èuvar DNK i æelijske membrane od slobodnih radikala, pa takoðe djeloje antikancerogeno.


Broj kalorija u 100 g sirove namirnice:
list 90 kamenice 81
brancin 97 dagnje 86
morski pas 130 lignje 79
sardina 135 hobotnica 82
skuša 193 muzgavci 92
Å¡kampi 90 jastog 90
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:03 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

TABLICE OSNOVNIH NAMIRNICA U DŽULIMA (KALORIJAMA)

Navedene vrijednosti odnose se na 100 grama namirnica
MESO džula kalorija
Jagnjeæe 1033 246
Goveðe 726 173
Svinjsko 1129 269
Dðigerica 575 137


RIBA džula kalorija
Å tuka 206 49
Zubatac 264 66
Sardina u ulju 1008 240
Å aran 328 89


MLIJEKO I PROIZVODI džula kalorija
Mlijeko 155 37
Jogurt 252 60
Puter 3171 755
Sir 1743 415


VOÆE džula kalorija
Jabuka 201 48
Banana 256 61
Grožðe 294 70
Lješnik 2890 690


POVRÆE džula kalorija
Krompir 357 85
Krastavac 30 7
Paradajz 76 18
Kiseli kupus 109 26
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:05 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Vi ste ono cime se hranite
Vaznost pravilne ishrane

Da li ste primetili ceste promene apetita ?
Da li se cudite zbog cega povremeno jedete mnogo, a povremeno malo ?
Da li odredjene promene vaseg tela znace da bi trebalo da promenite ishranu ?

Ishrana je deo celokupnog zdravlja svakoga od nas.
U odredjenim periodima zivota potrebna je posebna paznja vezana za ishranu, kao u periodu
Vaseg zivota koji nazivamo ADOLESCENCIJA ili odrastanje. Kod mnogih devojaka period
adolescencije pocinje vec od 10.godine zivota, maksimum dostize oko 12.godine i obicno se zavrsava
oko 15.godine.
Za vreme ovog veoma vaznog perioda rasta i razvoja susrescete se sa naglim i cestim promenama tezine,
rasporeda masnog tkiva, visine, pa i naglih promena energije. Gotovo sve ove promene mogu biti
prouzrokovane vrstom i nacinom ishrane. Napravite eksperiment, pisite sta ste sve jeli tokom
24 satnog perioda.
Sada klasifikujte namirnice na mleko i mlecne prizvode, zatim meso i jaja, voce, povrce, cerealije
i masnoce/secer.
Proverite koliko postujete sledeca pravila ishrane (zastupljenost u obrocima):
- masnoce i secer - konzumirajte stedljivo
- mleko, jogurt, sir - u 3 obroka
- meso, piletina, jaja - u 2-3 obroka
- povrce - u 3-5 obroka
- voce - u 2-4 obroka
- hleb, zitarice, testa, pirinac - 6-7 porcija

Naravno, ostalu hranu (picu npr.) mozete povremeno konzumirati umesto drugih namirnica
sadrzanih u njoj (sira, mesa, povrca, hleba ...) u zavisnosti od vrste pice. Ovi sastojci mogu
sadrzati masnoce.
O posenim pitanjima u vezi ishrane mozete razgovarati sa Vasim lekarom ili roditeljima.
Povremeno Vi cete jesti veoma mnogo hrane, a povremeno gubiti apetiti za sve. Ali morate znati da tokom
ovog perioda, bez obzira na navedene promene, morate obratiti paznju na ishranu i pokusati da je uklopite
u navedene kategorije. Ovo je vreme da naucite kako treba da se hranite i da steknete sto vise zdravih
navika koje ce se tokom zivota isplatiti.
Veoma je cesta odluka posebno mladih devojaka ovog uzrasta da prestanu da konzumiraju meso u ishrani.
Mnogo je razloga za ovu odluku: zbrinutost za zivotinje, zelja da se pokaze nezavisnost misljenja,
zelja za smanjenjem telesne tezine ... Da li je to dobro ?
Pozitivno je to sto je to sto je u vegetarijanskoj ishrani zastupljeno mnogo vise voca i povrca a manje
slatkisa i slane brze hrane.

ZDRAVA ISHRANA
Hraniti se zdravo znaci jesti sirok dijapazon vrsta hrane, ali jesti u adekvatnim kolicinama.
Kada jedete zdravo, Vi tezite da se osecate bolje, imate tonu energije i izgledate bolje. Ako se sada ne
hranite zdravo a zelite to da promenite, nije potrebno da cinite neke dramaticne promene, prestanete da
jedete omiljenu hranu. Male promene mogu dovesti do znacajnih rezutata.

KORIST OD ZDRAVE ISHRANE
Verovatno ste culi staru izreku "Vi ste ono sto jedete".
Naucnici i nutricionisti sve vise otkrivaju da je to istina !
Zdrava ishrana Vam pomaze da kontrolisete svoju telesnu tezinu, daje energiju i cuva zdravlje
(poboljsava zdravstveno stanje). Kada se zdravo hranite imate dovoljno energije i mozete uzivati u
mnogim fizickim aktivnostima i sportovima.
Zdrava ishrana Vam daje lep spoljasnji izgled koji dolazi samo ukoliko ste zdravi iznutra.
Naucna ispitivanja potvrdjuju da zdravom ishranom prevenirate niz oboljenja koja nastaju kao rezultat
lose ishrane. Tako smanjujete rizik od nastanka:
- bolesti srca
- visokog krvnog pritiska
- mozdanog udara
- dijabetesa
- nekih karcinoma
- osteoporoze
Odredjena hrana smanjuje rizik od nastanka navedenih bolesti. Anti-oksidanti, supstance nadjene
u odredjenim vrstama voca i povrca smanjuju rizik od nastanka nekih karcinoma, dok vlakna zitarica,
ovsa npr., voce i povrce snizavaju nivo holesterola u krvi.
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:05 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

BOLESTI KOJE NASTAJU KAO REZULTAT NEPRAVILNE ISHRANE

Niz oboljenja mogu biti povezana sa pogresnom ishranom. Mnogi ljudi jedu prevelike kolicine hrane,
jedu masnu hranu, dosta soli i secera a nedovoljno biljnih vlakana.
- ishrana sa dosta masne hrane i soli moze povecati rizik od nastanka srcanih oboljenja dok veom
masna hrana povecava rizik od nastanka nekih karcinoma
- usled konzumiranja nedovoljno obradjene hrane, brze hrane kao i prebrzog nacina zivota
mnogi ljudi jedu neadekvatnu hranu, cesto sa mnogo masnoca, secera i soli a sa nedovoljno
biljnih vlakana
- mnogi ne unose dovoljno vitamina i minerala da bi njihov organizam ostao zdrav i mogao
da obavlja sve aktivnosti; posebno period rasta i formiranja zahteva dobro izbalansiranu ishranu
- hrana sa mnogo secera i masnoca sadrze mnogo kalorija sto sa manjkom fizicke aktivnosti
dovode do povecanja tezine
- mnogo secera dovodi do ostecenja zuba
- osobe koje ne unose dovoljno biljnih vlakana pate od opstipacije i mogu razviti karcinom
debelog creva

VODIC KROZ ZDRAVU ISHRANU

1. Uzivajte u sirokom izboru zdrave hrane
2. Jedite dosta zitarica
3. Jedite manje masnoca
4. Budite fizicki aktivni
5. Pijte umerene kolicine alkoholnih pica
6. Izbegavajte so i slanu hranu
7. Izbegavajte slatkise i slatka pica
8. Jedite hranu bogatu kalcijumom
9. Jedite hranu koja sadrzi gvozdje
10. Pijte dosta hladne, sveze vode tokom dana
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:06 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Abeceda zdrave ishrane

jutarnji napitak za dobro jutro i proèišæavanje organizma - èaj od koprive, bokvice ili nane

jesti samo crni hleb (raženi, pšenièni, jeèmeni)

vodu sa èesme zameniti biljnim èajevima (žalfija, kantarion, matiènjak)

iz ishrane izbaciti belo brašno, beli šeæer i rafinisanu so

koristiti nerafinisana i hladno ceðena ulja

povremeno jesti morsku ribu i plodove mora

jesti što više voæa, povræa i žitarica

upotrebljavati jabukovo siræe (umereno)

jake zaæine zameniti lekovitim i zaèinskim biljem

uzimati 1 - 2 supene kašike pivskog kvasca u èaju, jogurtu ili kefiru

veèerati 2-3 sata pre odlaska na spavanje

neposredno pred spavanje popiti èaj od matiènjaka, èaj od lavande ili korena valerijane.

Preventiva ima veliki znaèaj i ne zahteva nikakvo žrtvovanje, veæ samo malo savesnosti i poštovanja pravila prirode, a to znaèi - ostavite cigarete i alkohol; proèistite organizam od veæ unetih štetnih materija. Prava metla za to su èajevi i pravilna ishrana.

Pod pravilnom ishranom podrazumevam presnu hranu , žitarice u svim oblicima, voæe i povræe bogato vitaminima C i E. Poželjno je povremeno piti èaj od zdravca, žalfije, zeleni èaj.

Postujte pravila prirode, odreknite se svojih loših navika, priroda vas neæe prevariti - varate sami sebe.
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:06 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Nekoliko korisnih saveta za zdravu ishranu
Pijte vodu pre jela

Sigurno ste u dilemi kad èujete sintagmu "zdrava hrana". Da biste je razrešili, evo nekoliko pravila kako se trebate hraniti.
1. Naèin na koji se jede je veoma važan (zapamtite da nikada ne treba da jedete u hodu, na brzinu, gledajuæi televiziju), jedite opušteno i u miru i dobro žvaæite hranu jer varenje poèinje veæ u ustima.
2. Izbegavajte nervozu - stres ometa pravilan proces varenja.
3. Trebalo bi da imate tri do pet obroka dnevno, što znaèi da ne zaobilazite užinu.
4. Praktikujte da u isto vreme uzimate doruèak, izmeðu 8 i 9 sati, a veèeru najkasnije do 19 èasova. Sve funkcije u organizmu se odvijaju prema biološkom èasovniku, odreðenim ritmom, pa i varenje hrane.

5. Birajte hranu prirodnog porekla bez mnogo aditiva i drugih hemijskih primesa jer tako èuvate svoju jetru, bubrege i organe za varenje.
6. Svi mogu uživati u hrani ako znaju da je pravilno biraju, kombinuju i da se opredeljuju za namirnice sa manje kalorija.
7. Sa zadovoljstvom pripremajte obroke, vodite raèuna da prilikom obrade namirnica što više saèuvate njihove hranljive i zaštitne materije. Neka sve bude bareno, prženje zaboravite. Uzimajte što više voæa i povræa.
8. Promenite navike ako su dosada bile loše, jer i èaša soka od ceðenog svežeg voæa i povræa može biti dobar doruèak uz parèe integralnog hleba.
9. U toku dana uzimajte dosta teènosti, do dva litra, i pijte vodu uvek pre jela.

10. Prilikom kupovine namirnica èitajte etikete o sastavu hrane, aditivima, energetskoj vrednosti (na primer 1 gram masti=kacl)
11. Ako znate da ne spadate u osobe koje se mogu kontrolisati pri uzimanju hrane, ne kupujte namirnice bogate mastima i ugljenim hidratima.
12. Ne pripremajte više hrane nego što vam je potrebno (dnevna potreba odraslog organizma za proteinima može se nadoknaditi i sa 150 gr belog mesa ili 200 do 250 gr ribe)
13. Nikada ne jedite izmeðu planiranih obroka, jer razne grickalice imaju veliku kalorijsku vrednost.
14. Posle obroka budite aktivni, ne idite odmah u krevet i ne uvaljujte se pravo u fotelju.

Pre nego što vam predložim pojmovnik pravilne ishrane za narednih nekoliko dana, ukratko æu se osvrnuti na sam izraz "dijeta" koji je dosta odomaæen u govoru. Dijeta se èesto pogrešno tumaèi kao ogranièavanje uzimanja hrane, a ona nije ništa drugo nego naèin ishrane pogodan za odreðenu preventivu ili terapiju. Budite oprezni kod skidanja kilograma. Medicinski je dozvoljeno da meseèno oslabite do tri kilograma, a kod mnogo gojaznih osoba i do pet kilograma. Izbegavajte dijete pomoæu kojih možete da smršate jedan do 15 kilograma za 10 dana ili nekoliko nedelja - ne zbog toga što se kilogrami ne mogu skinuti nego što takve šok dijete mogu dovesti do raznih zdravstvenih problema, a i kilogrami se posle toga brzo nadoknade.

Planirana dijeta ne sme da podrazumeva unošenje manje od 1.200 kacl i mora zadovoljavati sve potrebe organizma u toku dana. Ne zaboravite pravilo: pravilna ishrana + pravilna fizièka aktivnost + briga za ceo organizam = zdravlje i lepota.
Dr Ksenija Maid
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:07 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Zdrave namirnice za svaki dan

Što šarolikiju hranu jedete, to su veæe šanse da æete iz hrane dobiti sve potrebne vitamine i minerale i biti zdraviji. Na popisu namirnica neke su usko povezane s poboljšanjem zdravstvenog stanja, stoga ih je pametno uzimati svakodnevno




Naravno, na popisu zdravih namirnica najviša mjesta zauzimaju voæe i povræe, ali i žitarice. Èitajte o kojim se namirnicama toèno radi i uvjerit æete se koliko su zdrave, a nadohvat su ruke.

Naranèe. Dostupne su skoro tijekom cijele godine. Naranèa ili naranèin sok bogati su folnom kiselinom, vlaknima, beta karotenom, poznatom po antioksidacijskom djelovanju te prije svega vitaminom C. Tu su još i flavonoidi i karotenoidi koji djeluju antikancerogeno.

Naranèu možete konzumirati svakodnevno na više naèina. Uvedete li pravilo obaveznog doruèka, uz njega možete popiti èašu naranèinog soka ili organizam osvježiti svježom naranèom. Istu možete, uz još poneko voæe, pripremiti kao voænu salatu nakon doruèka ili kao jedan od meðuobroka.

Uglavnom, naranèu konzumirajte kad god možete. Ako niste znali, u nekim je svjetskim kuhinjama koriste kao zaèin. Tako umjesto limunovim, zelenu salatu zaèinjavaju naranèinim sokom.

Povræe tamnozelenih listova. U našim je krajevima dostupno uglavnom od travnja do listopada, kada bismo ga uèestalo trebali koristiti. Neke vrste tamnozelenog povræa možete kupovati i tijekom zime.

Zašto je ovo povræe toliko važno? I ono je bogato antikancerogenim sastojcima, vitaminima i mineralima. Isto tako, ovo je povræe bogato folnom kiselinom, zbog èega se najviše preporuèa trudnicama jer spreèava neurološke poremeæaje u razvoju fetusa.



Birajte okuse koje volite - bilo da je rijeè o sojinom mlijeku, tofuu ili sojinom grahu

Sadrži i mnogo beta karotena (važan antioksidant), vitamina C, vlakana te luteina. Stoga uzimajte što više špinata, kupusa, raštike i dr.

Povræe što kraæe kuhajte, jer kuhanjem gubi važne sastojke, a možete ga posluživati i svježe, kao salatu, ili pohano.

Mekinje. Spreèavaju zatvor, pojavu polipa te jednim dijelom eliminiraju rizik oboljenja od raka dojke smanjenjem kolièine estrogena u organizmu. U domaæinstvu ih možete koristiti miješajuæi ih s drugim žitaricama, od njih možete raditi mufine i razne vrste kolaèa. Isto tako, mekinje se koriste u pripremi salata (kao zamjena za lješnjake i orahe).

Jogurt. Preporuèuje se jogurt sa što nižom razinom masnoæe. Jogurt je jedan od najveæih izvora kalcija koji je, pak, najjaèe oružje u borbi protiv osteoporoze. Isto tako, ovo kiselkasto osvježavajuæe piæe jaèa imunološki sustav, izolira bakterije te može sprijeèiti pojavu raznih infekcija.

Jogurt možete pripremati na razne naèine – miješajuæi ga sa svježim voæem, možete birati okus koji preferirate. Osim toga, umjesto krema za kolaèe, umiješajte jogurt od vanilije, svježe voæe i zobenu kašicu s orasima.

Soja. Sadrži fitoestrogene koji umanjuju valunge i spreèavaju pojavu osteoporoze u razdoblju klimakterija. Soja je bogata i visokokvalitetnim proteinima, a uzimati je možete u raznim oblicima - tofu, tempeh, sojino mlijeko, sojin grah… Sojino mlijeko preporuèuje se uzimati kada god je to moguæe, a sve se više govori o zamjeni kravljeg mlijeka sojinim.



Ivna Bobanac
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:07 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Namirnice koje treba uzimati svakog dana

Što je vaša ishrana raznovrsnija, to su veæe šanse da æete dobiti sve hranljive sastojke koji su potrebni za dobro zdravlje. Pa ipak, postoje neke namirnice koje u tolikoj meri štite od bolesti da su vredne toga da se svakoga dana naðu na vašoj trpezi

Pomorandža

One su bogat izvor folne kiseline, vlakana, moænih antioksidanata beta karotena i vitamina Ce, kao i flavonoida i karotenoida - supstanci koje spreèavaju nastanak raka. Jedite sveže pomorandže za užinu, pravite od njih voæne salate, stavljajte ih u salate s povræem, recimo one sa spanaæem i redovno pijte sok od tog voæa.

Zeleno povræe

Spanaæ, kelj i drugo povræe ovog tipa puno je vitamina i minerala, folne kiseline koja štiti potomstvo od uroðenih ošteæenja nerava i beta karotena i luteina koji imaju antikancerogeno dejstvo. Možete da ga jedete u sirovom stanju, kao deo salate, da ga lako obarite ili da ga propržite s malo ulja.

Pahuljice

One æe vas štiti od zatvora i polipa, ali i od raka. Naroèito od raka dojke jer doprinose smanjivanju nivoa estrogena. Mešajte ih sa drugim cerealijama, pravite od njih kolaèiæe, pospite ih po salati. Ili ih grickajte sa suvim grožðem i koštunjavim voæem.

Jogurt

Niskomasni, s kultivisanima bakterijama.
Ovaj napitak æe vas snabdevati velikom kolièinom kalcijuma i tako smanjiti moguænost da obolite od osteoporoze. Osnažiæe vaš imuno sistem, pa da æete retko dobijati infekcije, i što je najvažnije, i on ima antikancerogena svojstva. Ne morate uvek da ga pijete. Prelivajte njim krompiriæe ili kupujte voæni jogurt i sipajte ga u razne poslastice.

Soja

Ova namirnica je izvor proteina visokog kvaliteta. Ona sadrži fitoestrogene koji mogu da preduprede valunge u menopauzi i pojavu osteoporoze. Takoðe je odlièna preventiva kada je reè o raku dojke. Potpuno je svejedno da li æete jesti pljeskavice od soje i tofu ili æete koristiti sojino mleko i njeno zrnevlje ubacivati u supe i salate. Ona æe vam koristi u bilo kom obliku.
S. P.
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:08 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Kviz: Zdrava prehrana/subota

Mljac, mljac baš je fino i šareno!


1. Koliko puta tjedno je preporuèljivo jesti ribu?
a) jednom tjedno
b) dva puta tjedno
c) svaki dan

2. Šta od navedenog sadrži najviše vitamina C?
a) gumeni bomboni
b) mlijeko
c) paprika

3. Koliko vode je preporuèljivo popiti svaki dan?
a) 1 litru
b) 2 litre
c) 3 litre

4. Koliko kalcija je potrebno našem tijelu da bi bilo zdravo?
a) 100 miligrama dnevno
b) 400 miligrama dnevno
c) 700 miligrama dnevno

5. Koje meso moramo izbjegavati u prehrani?
a) bijelo meso
b) crveno meso
c) ribu
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:10 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Toèni odgovori: Zdrava prehrana


1. Preporuèljivo je jesti ribu dva puta tjedno.

2. Najviše vitamina C ima paprika.

3. Svaka bi osoba trebala popiti barem dvije litre vode dnevno ili kombinaciju vode i biljnog èaja.

4. Našem tijelu dnevno je potrebno 700 miligrama kalcija da bi bilo zdravo. Kalcija ima u mlijeku i mlijeènim proizvodima.

5. Naša prehrana trebala bi sadržavati najmanje crvenog mesa. Umjesto njega treba jesti piletinu i ribu.
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:10 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Å to je zdravo, a Å¡to nezdravo?

Sve više djece u svijetu pati od pretilosti, malo se kreæu, jedu nezdravu hranu, najdraži sport im je gledanje televizije i igranje raznih kompjuterskih igrica. Proèitaj što je zdravo, što nezdravo i što je uopæe pretilost

I vi stvarno mislite da æe mi ovo biti dovoljno za ruèak?

Danas je brza hrana jako popularna, no to više nisu samo hamburgeri i masni pomfrit, veæ je i školska hrana sve više slièna onoj iz fast fooda. U Americi se vaši vršnjaci obožavaju hraniti raznim poslasticama iz automata koji su postavljeni na školskim hodnicima. Gazirana piæa u raznim bojama, èipsevi i èokoladne poslastice zamijenile su zdrave obroke, a na tjelesnom odgoju vježbaju još samo 'luzeri'.

Bitka za zdravu prehranu!

No vlada i roditelji odluèili su tome stati na kraj. Iz prehrambenih automata odluèili su izbaciti sve nezdrave namirnice i zamijeniti ih raznim voænim prutiæima i nešto zdravijim slatkišima te prirodnim sokovima. Novi zakon predlaže da se u škole uvede i dodatnih 20 minuta tjelovježbe dnevno. Novi nastavni predmet uskoro bi mogao postati sat kuhanja, tamo æe se uèiti kako pripremati jela koja su i ukusna i zdrava. Vjerojatno æe veæina uèenika preokrenuti oèima na ovakve odredbe, no dugoroèno gledano, to može donijeti samo dobro. Takoðer je predloženo da se uz hamburgere servira i upozorenje da ih je nezdravo jesti svaki dan, a poznati sportaši, glumci i pjevaèi pozvani su da prestanu reklamirati nezdrave proizvode.

Proèitaj što je to organska hrana?

Za doruèak pojedite jedno fino pecivo sa sjemenkama!
Znate li...

Å to je pretilost?
Pretila osoba je ona koja ima višak kilograma, što loše utjeèe na njeno zdravlje. Je li neka osoba pretila doktori æe izraèunati vrlo jednostavno, omjerom visine i težine te osobe.

Zašto dolazi do pretilosti?
Hrana je gorivo koje je tijelu potrebno za obavljanje osnovnih funkcija. No, kao što ni u auto ne ide bilo koje gorivo, tako i mi moramo pripaziti kakva je hrana koju unosimo u organizam. Sva hrana i piæa osim vode sadržavaju kalorije. Ako pojedemo više kalorija nego što nam je potrebno, one se skupljaju u organizmu i pretvaraju u salo. To salo možemo potrošiti vježbanjem i bavljenjem sportom. Ako se èastimo raznim slatkišima, a ne vježbamo, salo se gomila…

Zašto je pretilost problem?
Stanje je ovakvo: svako dvadeset peto dijete je pretilo, jedno od deset ima problema s prevelikom težinom, a sve to imati æe utjecaja na njihovo zdravlje kada budu stariji. Kilogrami se nabijaju tako što jedemo više nego što nam je potrebno, a ne vježbamo kako bismo taj višak potrošili.
Struènjaci takoðer napominju da su porcije postale sve veæe, brza hrana dostupna je svakom djetetu, a slatkiši i piæa koja sadrže velike kolièine šeæera popularni su meðu sve mlaðom djecom.

Svi zajedno se prihvatite pripreme zdravog ruèanja, ruèak æe biti još slasniji kada ga sami napravite!

Poslušaj savjete tvoje vršnjakinje!

Neka na tanjuru bude Å¡areni obrok!

Ako pogledate malo bolje u tanjur koji vam mama servira, unutra æete pronaæi puno zanimljivih i finih sastojaka. Mame uvijek znaju što je najbolje, a šareni obrok na tanjuru puno je zdraviji od onog 'na brzinu' koji nas uvijek mami. Prehrana prije svega mora biti raznovrsna kako bismo iz nje mogli izvuæi sve minerale i vitamine koji su nam potrebni. Ne izbjegavajte povræe

Zamislite happy meal od povræa!
i voæe na tanjuru jer su puni celuloze koja omoguæuje normalnu probavu. Jedite i ugljikohidrate, tu spadaju žitarice, riža, mahunarke i krumpir, a nadoknaðuju izgubljenu energiju. Naravno, neizbježne su i bjelanèevine, kojih ima u mlijeku, mesu, ribi, jajima i mlijeènim proizvodima.

Zajedno s mamom i tatom otiðite na tržnicu i izaberite raznovrsno povræe i voæe, svježi sir, a za sve one nezdrave i 'fine' namirnice koje nas ponekad toliko privlaèe ostavite jako malo mjesta u trbuhu. Veæina se pripravlja u starom ulju, sadrži velike kolièine masnoæe i šeæera s kojima naš organizam kasnije ima velikih problema, a kad malo bolje razmislite, ma nije to baš najfinije što ste jeli. Ona bakina torta od jagoda puno je finija…. I zdravija, to vam garantiramo!

Tportal.
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
skiner_x
Ratnik Svetla
Ratnik Svetla


Pridružio: 20 Sep 2006
Poruke: 1510
Lokacija: Elms Field, Serbia, EU

PorukaPoslao: Ned Mar 04, 2007 3:11 am    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Makrobiotika – zdravo i jako, jako fino

Kad govore o makrobiotici, struènjaci i njeni poklonici vole istaknuti da to nije samo kuhinja, nego naèin života u skladu s prirodom. Temeljno mjesto u makrobiotici je prehrana, no važni su i disanje, kretanje, naèin na koji se njegujemo… Ako vas makrobiotika zanima, ovime zapoèinjemo online teèaj kuhanja


Odabirom namirnica i pripremom riže zapoèinjemo šestodijelni online teèaj makrobiotièkog kuhanja


Makrobiotièari pokušavaju sebe kultivirati u skladu s prirodom, a takoðer vole reæi i kako je pogrešno uvriježeno mišljenje da je makrobiotièka prehrana komplicirana ili jednolièna. Namirnice se vrlo pažljivo biraju – uzgoj bi trebao biti organski, dakle bez pesticida, herbicida, fungicida i sl.

Svatko tko je imao priliku probati organski uzgojenu namirnicu zna da je ona punija okusom, a ispitivanja pokazuju i da sadrži više hranjivih sastojaka te, ne manje važno, da ne sadrži kemikalije koje mogu biti opasne. Namirnice trebaju biti i cjelovite, dakle, ne koriste se one procesirane, rafinirane i sl. (nije im otklonjena ljuska, nisu glazirane, bojane...).

Namirnice odabrane za cjeloviti obrok, koji æe vas instruktorica Jadranka Boban-Pejiæ nauèiti pripremati uz naše èlanke i online video upute, ujedno predstavljaju i poželjne omjere: na prvom mjestu su žitarice (èine 50-60 posto obroka), mahunarke (do 20 posto), povræe i voæe, a u manjim kolièinama tu su sjemenke koje služe kao posipaèi po jelima (suncokretove, sezamove) te vrlo mala kolièina morskih algi, koje je makrobiotika i uvela u prehranu u svijetu. Zaèinima se daje posebna pozornost: morska sol kao osnovni zaèin, sojini umaci, miso, zaèinsko bilje (kopar, bosiljak, origano).


U makrobiotièkoj prehrani podjednako je važan izbor kvalitetnih namirnica, kao i naèin pripreme

Da biste uspješno primjenjivali naèela makrobiotike u svakodnevnim uvjetima zapadnjaèkog života, uvedene su brojne prilagodbe u odnosu na tradicionalni pristup: umjesto kišnice, izvorske i drugih prirodnih voda koristi se voda filtrirana u Briti, posuðe je od nehrðajuæeg èelika i sl.

Cilj je dugoroèno se zdravo hraniti, pa treba voditi raèuna i o tome da u današnjim uvjetima nije realno oèekivati da netko provede više sati u kuhinji, jer bi tada kuhanje postalo dodatna obveza i stres, što bi bilo suprotno makrobiotièkim naèelima – cilj je postiæi zdravlje, ali i zadovoljstvo prehranom.

Priprema cjelovitih žitarica smatra se najvažnijim elementom u makrobiotièkom pristupu prehrani. Zato teèaj i poèinjemo pripremom svježe riže: prvo je treba oprati hladnom vodom i procijediti, te staviti u posudu. Omjer vode i žitarica od iznimne je važnosti, pa tako na jednu šalicu oprane smeðe riže treba u posudu naliti dvije šalice vode ako kuhamo u obiènoj posudi, odnosno jednu i pol šalicu ako kuhamo pod tlakom (mnogi ne znaju da i makrobiotièari koriste èuveni 'pretis lonac', no zaista nema prepreka da na ovaj naèin ponekad ubrzamo i pojednostavimo kuhanje).



Rižu poslije kuhanja treba dobro promiješati. Ako je pravilno kuhana, bit æe meka i lako probavljiva, ali ipak rastresita - neæe se lijepiti

Važno je sol stavljati tek nakon što je voda u posudi sa žitaricom zakuhala. Iako je rijeè o vrlo maloj razlici, ovaj trik za rezultat ima bolje probavljivu žitaricu, jer sol, ubaèena u hladnu vodu, jako steže opnu žitarice i na taj je naèin èini slabije probavljivom. Kad voda prokljuèa, dodaje se jedan prstohvat soli na svaku šalicu žitarice. Ta kolièina soli, naravno, neæe dovoljno zasoliti rižu, nego æe pomoæi da ona ima jaèi slatkasti okus. Vatru treba odmah smanjiti.

Preporuèuje se ljeti nastaviti kuhati pod obiènim poklopcem, a zimi pod tlakom. Naime, smatra se da tlak daje jaku energiju, da više grije namirnicu, a u makrobiotici je važan princip prilagoðavanja pripreme namirnice godišnjem dobu, odnosno da hranom grijemo ili hladimo organizam. Riža se pod tlakom kuha 45 minuta, a pod obiènim poklopcem 50. Ovo æe mnoge zaèuditi, ali to je važno upravo zbog probavljivosti. Veæina ljudi nije navikla na probavljanje cjelovitih namirnica, pa u poèetku znaju imati problema od nadutosti, vjetrova i sl.

Kad je kuhana, rižu treba dobro promiješati da se ne slijepi – riža treba biti kuhana tako da je zrno mekano, ali da je još uvijek rastresita.

J.C.Å .
_________________

Global Massage: Ne vredi da mi saljete privatne poruke jer ne mogu da vam odgovorim, gazda mi je zabranio tu mogucnost!
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku MSN Messenger
Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku    Trstenik forum -> Život Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu 1, 2, 3, 4  Sledeci
Strana 1 od 4

 
Skoèi na:  
Ne možete pisati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete menjati vaše poruke u ovom forumu
Ne možete brisati vaše poruke u ovom forumu
Ne možete glasati u ovom forumu


Powered by phpBB © 2001, 2005 phpBB Group