Trstenik forum Trstenik
Trstenik Srbija
 
 FAQ - Èesto Postavljana PitanjaFAQ - Èesto Postavljana Pitanja   TražiTraži   Lista èlanovaLista èlanova   Korisnièke grupeKorisnièke grupe   Registruj seRegistruj se 
 ProfilProfil   Proveri privatne porukeProveri privatne poruke   PristupiPristupi 

Vojnicev Rukopis

 
Napiši novu temu   Odgovori na poruku    Trstenik forum -> Filozofija, religija i istorija
Pogledaj prethodnu temu :: Pogledaj sledeæu temu  
Autor Poruka
lord.trax
Nocni Strazar
Nocni Strazar


Pridružio: 29 Jan 2007
Poruke: 5091
Lokacija: Ulmefeld

PorukaPoslao: Ned Nov 11, 2007 2:50 am    Naslov: Vojnicev Rukopis Odgovoriti sa citatom

Izgleda da je Vojniæev rukopis ili nepoznata šifra, ili nepoznati jezik, ili prevara

Izgledalo je da æe rešenje još jedne znaèajne misterije razrešiti nedoumice o tajanstvenoj prošlosti. Ali, do dana današnjeg niko nije uspeo da dešifruje taj rukopis...
vojniæ


Amerièki antikvar Vilfred Vojniæ pronašao je 1912. godine u biblioteci jezuitskog koledža, u okolini Rima, bogato ilustrovani srednjevekovni rukopis pisan nepoznatim pismom i jezikom. Cak ni amerièki vojni kriptografi, koji su uspeli da dešifruju japansku carsku šifru, a koji su se pred kraj II svetskog rata iz hobija pozabaviIi šifrovanim antièkim rukopisima, uspeli su da dešifruju sve do èega su došli - osim Vojniæevog teksta.

Citav niz neuspeha da se u ovom raskošnom rukopisu, dugaèkom 230 strana, punom neobiènih crteža biljaka, nebeskih sfera i kupaèica, naðe bilo kakav smisao, naveo |e savremene istraživaèe da posumnjaju da se radi naprosto o prevari. Godine 1586. nemaèki car Rudolf II kupio je ovaj rukopis od engleskog avanturiste Edvarda Kelija, za 600 dukata - što odgovara sumi od današnjih 50.000 amerièkih dolara - a to je mogao da bude i više nego dovoljan motiv za ovako komplikovanu obmanu.

Pokušaji tumaèenja

Prvo smisaono tumaèenje ovog rukopisa pružio je 1921. profesor filozofije sa Pensilvanijskog univerziteta, Viljem Njubold. On je tvrdio da rukopis sadrži sitne znake ispisane perom, koji se mogu videti jedino pod uveæanjem, i da su ti znaci zapravo stenografski znaci starogrèkog jezika. Po ovom tumaèu, Vojniæev rukopis napisao je Rodžer Bekon u 13. veku, i on govori o raznim pronalascima, kao što je, na primer, mikroskop. Ovo tumaèenje, meðutim, obezvredili su kritièari koji su pokazali da navodne mikroskopske osobine rukopisa predstavljaju prirodne pukotine u mastilu.

Filolog amater Džon Stojko je 1 978. tvrdio da je rukopis napisan na ukrajinskom jeziku, bez korišæenja samoglasnika, ali njegov prevod, u kome se nalaze i reèenice kao što je: "Praznina \e ono za šta se bori oko Boga-Deteta" ne odgovaraju ni ilustracijama ni ukrajinskoj istoriji. Fizièar Leo Levitov je 1 987. tvrdio da su dokument napisali francuski katari, i da je sastavljen od reèi raznih jezika, ali se njegov prevod uopšte ne slaže sa dobro dokumentovanom teologijom katara.

Besmislica ili Å¡ifrovana poruka

Neobiène slike nebeskih sfera, fantastiènih biljaka i nagih žena ukrašavaju stranice Vojniæevog rukopisa, kojl se danas èuva u Bajnekeovoj biblioted retkih knjiga i rukopisa na univezitetu Jel


Nakon svega, bilo bi prilièno lako da se zakljuèi da je Vojniæev rukopis obièna besmislica, dobijena sluèajnim metodom pisanja. Moguæe je, na primer, da se radi o šifrovanom tekstu na nekom potpuno nepoznatom jeziku. Kako je zapazio amerièki kriptolog Gordon Rag, najèešæe reèi se ponavljaju dva ili više puta u istom redu. Ako bi se znaci Vojniæevog rukopisa preveli na slova latinice (naravno, svakom znaku se dodeljuje slovo konvencijom, što ne znaèi da on i predstavlja to slovo), jedan red u tekstu bi, na primer, izgledao ovako (list 7Cool: qokedy qokedy dal qokedy qokedy. Ali, toliko ponavljanje reèi ne nalazimo ni u jednom poznatom jeziku i to je ono što Vojniæev "tekst" èini suviše razlièitim od bilo èega poznatog, da bismo mogli da pretpostavimo da je pisan na ma kom Ijudskom jeziku.

Pa ipak, Ijngvistièka složenost rukopisa nesumnivo ukazuje na sistem. Cak i ako je èitav rukopis samo prevara, ona nije nastala tako što je neko nasumièno izabrao znake i složio ih u tekst. U njemu nalazimo suviše pravilnosti i sistema. Na primer, reèi u Vojniæevom tekstu rasporeðene su binomnom raspodelom - najèešæe korišæene reèi imaju pet ili šest slova, a broj reèi sa manje ili više slova opada strmo od vrha po funkciji koja predstavlja simetriènu zvonastu krivu. U gotovo svim Ijudskim jezicima, distribucija reèi je šira i asimetrièna, sa èešæim javljanjem relativno dugih reèi. Veoma je malo verovatno da bi binomna raspodela mogla da bu-de namerno ukalkulisana u kreiranje tog rukopisa sa ciljem obmane, pošto je taj statistièki koncept nastao vekovima nakon ovog rukopisa.

Kardanova rešetka

Da bi pokazao da je moguæe stvoriti šifru sliènu Vojniæevoj, koja u sebi ne nosi neko znaèenje, kriptolog Gordon Rag je pokušao da sam kreira slièan rukopis. Opšte mišljenje je da je ovaj rukopis nastao pre 1500. godine, ali je poznato da su u srednjem veku i renesansi umetnièka dela pravljena u stilu starijih vremena, ili iz sasvim nedužnih motiva, ili da bi rukopis izgledao starije; zato je ovaj kriptograf datirao rukopis izmeðu 1470. i 1608. godine. To je otvorilo moguænost da je u njegovom stvaranju korišæena Kardanova rešetka, koju je ovaj italijanski matematièar predstavio 1550. godine.

Kardanova rešetka se sastoji od jedne karte sa nekoliko proreza. Kada se ta rešetka postavi na naizgled besmislen tekst nastao izborom slova pomoæu iste takve rešetke, otkriva se skrivena poruka. Rag je ubrzo uvideo da korišæenjem Kardanove rešetke sa tri otvora može da stvori tekst po osobinama veoma slièan Vojniæevom. Korišæenjem tablice od 36 stubaca i 40 redova, i Kardanove rešetke za izbor znakova uspeo je da za nekoliko sati naèini izmeðu 1.000 i 2.000 reèi.

Prvi stubac tablice bi sadržao slogove - prefikse, drugi sredinu reèi, a treæi sufikse. Postavljanjem rešetke poèev od razlièitih redova tabele, dobijaju se reèi koje se sastoje od razlièitih prefiksa, sredina i sufiksa, sasvim u Vojniæevom stilu.

Ovaj metod je takoðe bio u stanju da reprodukuje i druge pravilnosti Vojniæevog rukopisa. Na primer, u Vojniæevom rukopisu se odreðeni znakovi nikad ne pojavljuju zajedno, što se može podesiti pomoæu Kardanove rešetke; ako se uzastopni otvori na rešeci postavljaju uvek na razlièite redove, onda se slogovi u horizontalnim æelijama tabele koje se dodiruju nikad neæe pojaviti zajedno, ma koliko da su individualno èesti. Što se tièe binomne, "zvonaste", statistièke raspodele reèi u pogledu njihove dužine, ona se može postiæi mešanjem kratkih, srednje dugih i dugih slogova u okviru tabele.

Najverovatnjje....

Po svemu sudeæi, zakljuèuje Rag, metod Kardanove rešetke poslužio je kao sredstvo da se stvori Vojniæev rukopis. Na osnovu praktiènog iskustva, kaže on, nesumnjivo je da je jedna osoba mogla da naèini takav rukopis za samo tri meseca. Ipak, ostaje pitanje: sadrži li on neku smisaonu poruku, ili je puka besmislica?

Osobina Vojniæevog teksta koja bi mogla da reši ovo pitanje, a na koju je veæ ukazano, jeste suviše èesto ponavIjanje reèi. Bilo koji metod primene Kardanove rešetke na smisaon teksta neæe proizvesti toliko ponovljenih reèi. To bi najverovatnije znaèilo, zakljuèuje Rag, da je autor Vojniæevog rukopisa koristio kao predložak neki potpuno besmislen tekst ili niz znakova, a ne neku smisaonu poruku.

I zaista, istorijske èinjenice kao da se slažu sa ovom pretpostavkom, jer je za jednog od dva èoveka koji su povezani sa ovim rukopisom, (elizabetanski mistièar dr Džon Di i Edvard Keli), naime, za Edvarda Kelija, istorijski poznato da je, pored toga što se zanimao za mistiku i alhemiju, uz to bio i nepopravljivi falsifikator, a znaoje i za princip Kardanove rešetke.
_________________
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji email
coldman
Kandidat za predsednika TS
Kandidat za predsednika TS


Pridružio: 26 Feb 2007
Poruke: 960

PorukaPoslao: Ned Nov 11, 2007 5:35 pm    Naslov: Odgovoriti sa citatom

Posto me mrzi da citam ovoliko dug tekst, ko je jeb`te Vojnic?
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku    Trstenik forum -> Filozofija, religija i istorija Sva vremena su GMT + 1 sat
Strana 1 od 1

 
Skoèi na:  
Ne možete pisati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete menjati vaše poruke u ovom forumu
Ne možete brisati vaše poruke u ovom forumu
Ne možete glasati u ovom forumu


Powered by phpBB © 2001, 2005 phpBB Group